Kanalizacioni sistem

Kanalisanje otpadnih voda i sanitacija naselja odvijali su se po zakonitostima koje se uočavaju u gradovima u sličnim razvojnim fazama: razvoj kanalizacionih sistema znatno kasni za razvojem vodovodne infrastrukture, što se nepovoljno odražava na stanje sanitacije naselja.

       Kanalizacioni sistem Bara, čine četiri nezavisna sistema: Bar, Sutomore, Čanj i Virpazar.

      Pokrivenost prostora sa kanalizacionom mrežom je oko 56%. Kanalizacioni  sistem čini 71,4 km kolektora, od kojih 68,5 km spada u gravitacione sabirnike, dok su 2,9 km potisni cjevovod. Najveći dio mreže je malih prečnika (27,4% mreže je manjih prečnika od Ø 200, od Ø 200 – 300 je 15,6%, dok je samo 8,1% većeg prečnika Ø 400 – 600). Cijevi su, najčešće, izrađene od AC materijala i PVC materijala

      Na kanalizacionom sistemu, izgrađene su četiri veće fekalne crpne stanice kapaciteta 40 – 180 l/s, čija instalisana snaga iznosi 302 kw i četiri manje crpne stanice u Virpazaru kapaciteta 5-10 l/s, ukupno instalisane snage 20 kw. Na kanalizacionim sistemima Bara i Čanja, izgrađena su tri podmorska ispusta: u Baru dužine 396 m, u Sutimoru dužine 1.018 m i u Čanju dužine 1.502 m. 

            Izvršenom rekonstrukcijom kanalizacionog sistema u zoni zahvata DUP-a Topolica I, izvršeno je razdvajanje fekalne i atmosferske kanalizacije, čime je postignuta zadovoljavajuća funkcionalna sposobnost ovog sistema. Ova investicija je primjer za dalji razvoj kanalizacione mreže na području grada i prigradskih naselja.

  1. A) SISTEM FEKALNE KANALIZACIJE

3.2.1.1. SISTEM ČANJA

      Kanalizacioni sistem Čanja čini kanalizaciona mreža u zoni Čanj I i Čanj II, obalni kolektor, crpna stanica i podmorski ispust.

3.2.1.2. SISTEM SUTOMORA

     Ovaj kanalizacioni sistem čini glavni obalni kolektor Inex – C.S. „ Botun", crpna stanica „Botun", gravitacioni kolektor kroz Golo brdo, podmorski ispust i kanalizaciona mreža u naseljima Brca, Šaren Sad, Pobrđe i  Mirošica I.

3.2.1.3. SISTEM BARA

     Ovaj sistem je veoma razuđen i složen i čine ga nekoliko primarnih kolektora, kanalizaciona mreža, prepumpna stanica „Topolica" (puštena u probni rad 07.05.2010.godine), glavna crpna stanica „Volujica" i podmorski ispust.

     Kanalizaciona mreža izvedena je i u centralnom dijelu Starog Bara, naselju     Podgrad, kao i u prigradskim naseljima Šušanj, Žukotrlica i dijelu Bjeliša. U ostalim djelovima individualnih naselja nema kanalizacione mreže, već se odstranjivanje ispuštenih voda vrši putem septičkih jama koje u najvećem broju nijesu propisno izgrađene.

      Izgrađeni su kanalizacioni kolektori za naselja Podgrad i Gretva.

3.2.1.4. SISTEM VIRPAZARA

      Kanalizacioni sistem Virpazar izgrađen je i stavljen  u funkciju krajem 2003 godine.

      Sistem čini kanalizaciona mreža dužine 3,2 km, četiri fekalne crpne stanice instalisane snage 20,4 KW i uređaj za biološko prečišćavanje otpadnih voda kapaciteta 1000 EJ.

 

    B) SISTEM ATMOSFERSKE KANALIZACIJE

      Atmosferska kanalizacija služi za odvođenje atmosferskih voda sa površina     trgova, ulica, trotoara, dvorišta, stambenih i drugih objekata.

      Rekonstrukcijom hidrotehničkih instalacija na području DUP-a Topolica I, izvršeno je razdvajanje fekalne i atmosferske kanalizacije u dva nezavisna - separatna sistema. Ovim radovima stvoreni su uslovi da ne dolazi do zagušenja fekalne kanalizacije, ugrožavanja ambijetalne higijene naselja i stvaranja uslova za realizaciju projekta prečišćavanja otpadnih voda. Sa druge strane, dobijen je pouzdan sistem atmosferske kanalizacije.

       Pored Topolice I kanalizacioni sistem za odvođenje atmosferskih voda izgrađen je i na područjima Topolica II, Topolica-Bjeliši, Stara raskrsnica-Željeznička stanica, Ilino, Ulici Save Kovačevića do Botuna, Ulici Save Kovačevića do Suvog potoka, od Željezničkih zgrada do Suvog potoka, kao i na području Čanja I i duž obale Čanja I do Čanja II.

Ukupna dužina sistema atmosferske kanalizacije je oko 29 km. Profili cjevovoda su: od 100-200mm 37%, od 250-400mm 42% iod 450-1000mm 21%.