Vodovodni sistem

Složenost barskog vodovodnog sistema je posljedica razuđenosti područja konzuma kao i poznate disproporcije u potražnji vode tokom godine. Funkcioniše u dva izražena režima rada – zimski i ljetnji. U toku zimskog režima rada potrebu u vodi u vodovodnom  sistemu pokrivaju izvori u priobalnom dijelu barske opštine: Zaljevo, Kajnak, Brca, Sustaš, Vrteljak, Glava od vode-Turčini i Vrelo-Čanj. Izdašnost nabrojanih izvorišta u tom periodu daleko prevazilazi potrebe korisnika u vodovodnom sistemu.

     U ljetnjem periodu, zbog velikog smanjenja izdašnosti izvorišta u primorskom dijelu opštine i povećanog broja korisnika, a samim tim i potreba u vodi, u vodovodni sistem uključuju se dodatne količine iz izvorišta u zaleđu: Velje oko i Orahovo Polje, a od juna 2011. godine i iz Regionalnog vodovoda.

     Poseban segment vodovodnog sistema Bara čini vodovod Virpazara kapaciteta 15 l/s.

     Ukupni vodovodni sistem čine: 11 izvorišta sa 19 vodozahvatnih objekata na njima; 17 crpnih stanica na izvorištima i 13 prepumpnih stanica za visočije zone vodosnabdijevanja sa 52 ugrađene pumpe ukupne instalisane snage cca 1400 KW; 12 distributivnih rezervoara ukupne zapremine 6923 m³; distributivna mreža profila Ø20 do Ø500 mm dužine oko 468 km.

     Osnovni problemi sistema ogledaju se u: zastarjelosti distributivne mreže kao i njenom neadekvatnom razvoju i formiranju prema visinskim zonama, nedostatku rezervoarskog prostora, gubicima u sistemu (tehničkim i administrativnim), djelimičnoj zastarjelosti opreme, i sl.

 

  Objekti vodovodnog sistema su: 

   1.  Primarni cjevovodi
   2.  Distributivna mreža
   3.  Rezervoari
   4.  Pumpne stanice 

   IZVORIŠTA 

   Izvorište "Zaljevo" kaptirano je 1963.godine. Prosječna godišnja izdašnost se kreće između (30–50) l/s, a minimalna je oko 17 l/s. Voda se sa kaptaže "Zaljevo" odvodi gravitacionim AC cjevovodom DN 300mm. Ovo izvorište je u neprekidnom radu cijele godine, a obezbijeđeno je i automatsko hlorisanje vode.

   Izvorište "Kajnak" je najvećeg kapaciteta u sklopu barskog vodovodnog sistema. Minimalna izdašnost ovog izvora kreće se oko 55,0 l/s.

   Dio vode sa ovog izvorišta, ~10l l/s, se potiskuje u rezervoar Stari Bar cjevovodom DCI Ø150mm.

   Izvorište "Glava od vode" je jako skromnog kapaciteta. Iz njega se snabdijeva vodom dio Starog Bara, odnosno naselje Brbot, Gretva i Pijaca. Za trajno rješenje problema vodosnabdjevanja Starog Bara, izvršeno je kaptiranje i privođenje namjeni izvorišta "Vrteljak" iznad Starog Bara. Ono se  nalazi u koritu vodotoka Rikavac,  kraka koji nastaje od izvora Lektion  i Lizalo. Vode sa oba izvorišta se  sabiraju u rezervoar „Spile“. Na rezervoaru je obezbijeđeno automatsko hlorisanje vode. 

     Izvor "Sustaš" je solidno kaptiran. Izvor je minimalne izdašnosti oko 2-3 l/s. Prosječna godišnja izdašnost se cijeni na oko 25-30 l/s pa obzirom na visoku kotu isticanja, 220 m.n.m., vrlo je interesantan za pokrivanje visokih zona potrošnje.

      Izvorište "Brca" Minimalna izdašnost izvora se kreće oko 60 l/s , a iz njega se snabdijeva vodom područje Sutomora i dio Bara (Zeleni pojas i Gornji Šušanj) . Na izvorištu Brca postavljena su četiri pumpna agregata sa zajedničkim potisnim vodom na kojem se vrši i automatsko hlorisanje.

      Sa izvorišta Brca izvedena su tri glavna potisna cjevovoda pomoću kojih se voda potiskuje ka odgovarajućim pravcima barskog vodovodnog sistema:

      Izvorišta "Orahovo Polje" i "Velje Oko" predstavljaju primarna izvorišta barskog vodovodnog sistema u toku ljetnjeg perioda. Naime, iz podsistema „Crmničko polje-Bar“ se za potrebe Bara i Sutomora transportuje do 190l/s.

      Izvorište "Vrelo" u Čanju  je lokalnog karaktera. Sa njega se snabdijevaju vodom korisnici u  oblastima Čanj I (preovladavaju hotelski kapaciteti) i Čanj II. Minimalna izdašnost izvora je oko 7 l/s, dok je srednja godišnja protoka oko 25 l/s.

      Može se reći da u sklopu vodovodnog sistema Bara vodovodni sistem Čanja egzistira kao posebna cjelina.

  

  DISTRIBUTIVNA MREŽA

       U prošlosti, razvoj distributivne mreže, uglavnom, nije pratio razvoj naselja, pa je, u dijelu prigradskih naselja, neadekvatno razvijena. Njen položaj je, dijelom, van saobraćajnica (u kojima bi, po pravilu trebala biti) dok je u nekim slučajevima, čak i ispod objekata. Ako tome dodamo da je izvedena od neadekvatnih profila raznovrsnog materijala i prosječne starosti 25 do 30 godina može se konstatovati da se radi o zastarjeloj i neadekvatnoj distributivnoj mreži. Imamo li ovo u vidu, kao i činjenicu da mreža nije zonirana po visinskom položaju korisnika moramo biti svjesni neophodnosti velikih finansijskih ulaganja u sređivanju stanja i dovođenju distributivne mreže u stanje definisano Generalnim rješenjem razvoja vodovodnog sistema Bara.

      Dužina mreže cijelokupnog vodovodnog sistema Bara iznosi oko 468 km na kojoj postoji 812 šahti.

 

   DISTRIBUTIVNI REZERVOARI

U vodovodnom sistemu Bara u funkciji su sljedeći rezervoari: 

• "Čanj", zapremine 700 m³  na koti 81 m.n.v.
• "Golo brdo", zapremine 1.000 m³ na koti 81m.n. v.
• "Marovići", zapremine 300 m³ na koti 110 m.n.v.
• "Spile", zapremine 100 m³ na koti 190 m.n.v.
• "Stari Bar", zapremine 150 m³ na koti 110 m.n.v.
• „Zaljevo“, zapremnie 500 m³ na koti 66 m.n.v.
• "Šušanj", zapremine 2.400m³ na koti 66 m.n.v.
• „Šušanj 2", zapremine 1.200m³ na koti 127 m.n.v.
• "Gretva", zapremine 23 m³ na koti 185 m.n.v.
• "Humac", zapremine 500 m³ na koti 65 m.n.v. u sklopu Virpazarskog sistema
• "Boljevići", zapremine 50 m³ na koti 68 m.n.v.

      Ukupna korisna zapremina rezervoara iznosi 6.923 m³. Analizom rezervoarskog prostora, u okviru Generalnog rješenja, je konstatovano da je jedan od osnovnih problem barskog vodovodnog sistema nedostatak rezervoarskog prostora.

 

                                    
CRPNE STANICE

    Osnovne crpne stanice u vodovodnom sistemu su na izvorištima:

• „Orahovo Polje“ (B4, B5, B6, B7, B8) kapaciteta 5 x 30l/s i (B9, B10 i B11) kapaciteta 3 x 20 l/s;
• „Velje Oko“ (bunari B1 i B2) kapaciteta 2 x 35 l/s;
• „Brca“ kapaciteta 4 x 35 l/s;
• Prepumpna stanica „Sutomore“ koja vodu iz izvorišta Orahovo Polje i Velje Oko prepumpava u pravcu Bara i Sutomora. Za pravac Bara i Sutomora instalirani kapacitet pumpi je 4 x 50 l/s za pravac Čanja 2 x 22,5 l/s.      

   Osim navedenih, postoji niz manjih crpnih stanica na izvorištima i mreži koje pumpaju vodu u visočije zone potrošnje i to:

• „Stari Bar“ kapaciteta 7 l/s koja vodu iz rezervoara Stari Bar potiskuje za potrebe naselja    Gretva;
• „Kajnak“ kapaciteta 10 l/s koja vodu iz kaptaže Kajnak potiskuje u rezervoar ,,Stari Bar“ za potrebe naselja Podgrad, Pijaca, Gretva i Bolnicu;
• „Baukovo“ kapaciteta oko 10 l/s koje kao hidroforsko postrojenje iz cjevovoda Kajnak – Kurilo snabdijeva vodom istoimeno naselje;
• Prepumpne stanice „Ahmetov brijeg“, „Ilino“, „Šušanj“, „Ratac“, „Rutke“, „Sutomore II“, „Suvi potok“, „Čanj II“, „Marovići“ kapaciteta 2 x 5 l/s koje zahvataju vodu iz distributivne mreže i pokrivaju potrošnju istoimenih naselja;
• „Haj-Nehaj“ kapaciteta oko 10 l/s za snabdijevanje istoimenog naselja;
• „Zagrađe“ kapaciteta oko 10 l/s za snabdijevanje istoimenog naselja;
• „Vrelo“ u Čanju kapaciteta 3 x 7,5 l/s za snabdijevanje konzuma u Čanju I i Čanju II.
• Bunar B1 i B2 u Čanju, kapaciteta 4 i 7 l/s, za potrebe vodosnabdijevanja Čanja